Prednosti korištenja virtualnih muzeja i drugih virtualnih okruženja za učenje u procesu poučavanja i učenja u STEM obrazovanju učenika s poremećajima u učenju

Digitalni alati pružaju mnoštvo mogućnosti za poboljšanje učeničkog obrazovnog iskustva, osobito u STEM obrazovanju. Virtualna okruženja za učenje (eng. VLEs: virtual learning environments), uključujući virtualni muzej, nadilaze granice tradicionalnog okruženja učenja u kojem učenici zauzimaju pasivnu ulogu dobivanja informacija jer odrasli pritom vode obrazovno iskustvo. Virtualna okruženja za učenje odlikuju jedinstvena obilježja modernih tehnologija u pedagoškom okviru.

Prema tome, bogata grafika u virtualnim okruženjima za učenje dozvoljava razvoj iskustva potpunog udubljivanja, koje omogućava pristup poučavanja usmjerenog na učenika, te istodobno dodatno motivira i angažira učenike, uz što ih dodatno potiče na sudjelovanje u STEM predmetima. Beckerovo istraživanje (2019.) odnosilo se na grupu učenika šestog razreda u kojoj je korištenje virtualnog okruženja za učenje kroz nekoliko mjeseci dokazano potvrdilo svoj veliki potencijal prilagodbe različitim stilovima učenja, te ovisno o potrebama učenika unaprijedilo učenje. Nadalje, poučavanje složenih i međusobno povezanih sadržaja STEM disciplina u neformalnom obrazovnom okruženju postaje lakše i atraktivnije za učenike.

Virtualna okruženja za učenje uz to promoviraju razvoj pozitivnog okruženja koje će na mnoge načine koristiti učenicima. Kao npr. omogućavanje mjesta i vremena za fleksibilan pristup učenju, u kojem je učenicima dozvoljeno jednostavno koordiniranje vlastitog procesa učenja prema vlastitom tempu. Fleksibilnost je osigurana i pristupačnošću, pošto je eliminirana potreba za fizičkim prisustvom u razredu i time omogućen kontinuirani obrazovni proces. Održavanje interesa i angažmana učenika potiče se unutar neformalnog obrazovnog, u ovom slučaju virtualnog, okruženja koje omogućava razne aktivnosti u obliku igre. Element interaktivnosti, nadalje, potiče učenike na reorganizaciju materijala, kao i stvaranje vlastitih izvora, te stvara prilike za sveobuhvatnije iskustvo učenja.

Potrebno je istaknuti velike prednosti virtualnih okruženja za učenje pri poučavanju učenika s poremećajima u učenju (eng. SLDs: specific learning disorders) poput disleksije, dispraksije, diskalkulije i dr. Za navede su učenike uvelike korisne značajke neformalnog obrazovnog konteksta, poput odsustva strogih pravila i smjernica kao i vremenskog i prostornog ograničenja. Fleksibilnost i prilagodljivost neformalnog, interaktivnog obrazovnog okruženja za učenike s navedenim poremećajima u učenju smanjuje razinu stresa jer ih ne opterećuje raspored i vremensko ograničenje formalne učionice. Najvažnije je naglasiti sigurnost koju navedenim učenicima pružaju virtualna okruženja za učenje, te na taj način potiču prijenos znanja iz virtualnog svijeta u stvarnost (Jeffs 2009.).

  • Becker Nunes, F., Zunguze, M., Hannel, K., Ferreira Antunes, F. (2019.) Analysis of Users in an Immersive Environment for Teaching Science. In Virtual Reality in Education: Breakthroughs in Research and Practice, 1-25.
  • Jeffs, T. (2009.) Virtual Reality and Special Needs. ERIC, str. 253-268.

On this website we use first or third-party tools that store small files (cookie) on your device. Cookies are normally used to allow the site to run properly (technical cookies), to generate navigation usage reports (statistics cookies) and to suitable advertise our services/products (profiling cookies). We can directly use technical cookies, but you have the right to choose whether or not to enable statistical and profiling cookies. Enabling these cookies, you help us to offer you a better experience.