STEM obično povezujemo sa srednjom školom, što nije potpuno krivo s obzirom da se tamo upoznajemo s predmetima STEM područja i načinima njihove primjene. Ipak, djeca odrastaju i odabiru različite profesionalne puteve, te im posao postaje mjesto učenja. Fizika, kemija ili matematika više nisu uvijek dio radnog okruženja. Ti predmeti ne čine se važnima ili uzbudljivima, pogotovo onima koji ni u srednjoj školi nisu bili za njih zainteresirani, ili uspješni u njima. Matematika se najčešće ograničava na dnevno baratanje financijama, fizika na uporabu pametnih telefona i laptopa, a kemija na kupovinu lijekova u obližnjoj ljekarni. Istina je pak da na naše živote uvelike utječe STEM i da ove discipline svakome od nas mogu pomoći da bar malo bolje shvatimo svijet oko sebe.

Sve veća popularnost STEM predmeta i razumijevanje važnosti koje imaju na dnevno funkcioniranje našeg društva dovelo je do procvata različitih znanstvenih muzeja diljem svijeta. Samo u Europi postoji više od 100 takvih muzeja u različitim državama. Najviše, tj. više od 50 ih je  u Ujedinjenom Kraljevstvu (zamislite samo kakvu ekskurziju bi mogli organizirati pod ljetnim praznicima!), a u Njemačkoj 20. Pokrivaju različite teme, počevši od jednostavnih računskih radnji i izuma, pa sve do umjetne inteligencije i svemira. Ova mjesta posjećuju milijuni posjetitelja svake godine, i to ne samo djeca, već i odrasli. Npr. Cité des Sciences et de l’Industrie u Parizu, najveći je znanstveni muzej u Europi, sa 5 milijuna posjetitelja godišnje. Ovi su muzeji vrlo atraktivni jer nude imerzivno iskustvo time što nude posjetiteljima da sami iskušaju i otkriju tajne i zanimljivosti znanost, bilo da su djeca ili odrasli.